Izbeglice 1995. preplavile Srbiju: Nakon Oluje Krajina ostala bez Srba

Beograd - U Srbiji se danas obeležava deset godina od vojne akcije Oluja, dok Hrvatska sutra slavi Dan pobede i domovinske zahvalnosti.
Predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica prisustvovaće parastosu koji će danas u podne u Crkvi svetog Marka u Beogradu služiti patrijarh Pavle. Posle toga Tadić će u prostorijama TV B92 razgovarati sa volonterima koji su u vreme Oluje učestvovali u akciji pružanja humanitarne pomoći Srbima izbeglim iz Hrvatske. U jednoj od najvećih ratnih vojnih akcija, sprovedenoj početkom avgusta 1995. godine iz Hrvatske je proterano više od 200 hiljada Srba, više stotina ubijeno i zapaljeno dsvadesetak hiljada kuća.
Desetogodišnjica Oluje je pod senkom spora koji se ovih dana vodi između predsednika Srbije i Hrvatske, nakon poziva Borisa Tadića Stjepanu Mesiću da se odredi prema ovoj akciji na sličan način na koji se on lično odredio prema zločinu nad Bošnjacima u Srebrenici, što je Mesić odbacio.
U raspoloženju koje je između svečarskog i poluaferaškog u Hrvatskoj se priprema obeležavanje desetogodišnjice akcije Oluja, izveštavaju tamošnji mediji. S jedne strane lebdi pitanje odnosa prema Haškom tribunalu i stavu koji je Tribunal iskazao da se zapravo radi o udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio etničko čišćenje Srba iskazan u optužnici protiv generala Ante Gotovine.
Nasuprot činjenici da se Gotovina, čije je neizručenje glavna prepreka za početak pregovora o ulasku Hrvatske u EU, izrečeni su stavovi da se radilo o legitimnoj vojnoj akciji čiji je cilj bio oslobađanje okupiranih teritorija. Osim toga, probleme prave i generali i branitelji nezadovoljni svojim položajem u društvu i time što sadašnji hrvatski čelnici "ne štite dignitet domovinskog rata".

Kontraverze deset godina posle Oluje: Tvrđava u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu

Podela u hrvatskoj javnosti dovela je i do organizovanja nekoliko paralelnih proslava, a očekuje se da će najspektakularnija biti u Kninu. Kako je nedavno pisao Jutarnji list, to bi trebalo da bude dosad najveća operacija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za koju bi trebalo da bude izdvojeno oko 200 hiljada dolara.
Hrvatski predsednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader juče su uputili čestitke građanima Hrvatske. Mesić se obratio "svim hrvatskim građanima u domovini i inozemstvu u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti", navodeći da se "deseta obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja" obeležava s ponosom. "Njome je nakon pet godina oslobođen grad Knin i najveći dio do tada okupiranih dijelova Domovine. I dok ovih dana oživljavamo tadašnje oduševljenje vojničkom pobjedom, prisjećamo se s poštovanjem onih koji su sudjelovali u toj akciji - vojnika, časnika i dočasnika, posebice poginulih", ističe Mesić u svojoj čestitki. "Oluja je značila povijesnu potvrdu sposobnosti hrvatskog naroda da uspostavi, obrani i sačuva svoju neovisnost i državnost. Njome su ujedno stvorene pretpostavke za završetak rata ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini te za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske", poručuje Mesić.
 

Gotovina u Sanaderovoj Dugobabi U mestu Dugobabe kod Splita, odakle potiče porodica hrvatskog premijera Ive Sanadera, juče je postavljen veliki plakat haškog begunca Ante Gotovine. Plakat je visok oko pet i širok tri metra, a u dnu piše "...Je heroj, a što si ti?", obraćajući se očigledno upravo premijeru Sanaderu. Predsednik podružnice Udruženja hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata grada Kaštela Željko Strize je izjavio da je plakat postavljen na inicijativu meštana Dugobabe i uz pomoć njihovog udruženja HVIDR. Beta

Premijer Ivo Sanader je, u ime Vlade i u lično ime, uz čestitku poručio da se radi o danu na koji se "prisjećamo sudbonosnih zbivanja i veličanstvenih vojno-redarstvenih operacija, kojima smo stali u obranu samostalne i suverene Republike Hrvatske i svih njenih građana".
On je konstatovao da građani Hrvatske "život u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj ponajprije duguju nesebičnosti i požrtvovanosti mnogih hrvatskih branitelja koji nisu žalili dati vlastite živote plemenito braneći domovinu i vrijednosti slobodnog svijeta. Upravo njima i njihovim obiteljima dugujemo najviše, i ovaj dan posvećujemo uspomeni na njih" naglašava Sanader.
Čelnici Hrvatske bi trebalo da sutra prisustvuju zvaničnoj proslavi godišnjice Oluje na kninskoj tvrđavi i stadionu nad kojim će leteti migovi; paralelne proslave biće održane na više različitih mesta u Hrvatskoj. Iako su na zvaničnu proslavu bili pozvani i generali koji su vodili Oluju, među kojima su bili i oni koje je predsednik Mesić kasnije penzionisao jer su počeli da se mešaju u politička pitanja, neki od njih, besni zbog toga na Mesića, ali i nezadovoljni svojim sadašnjim statusom u hrvatskom društvu, objavili su da se oni neće postrojavati pred Mesićem. Jedan od njih, general Miljenko Crnjac je, prenosi Bi-Bi-Si, njihovo nezadovoljstvo ovako opisao:
- Mi, zapovjednici i vojnici, bili smo tada najomiljeniji ljudi u Republici Hrvatskoj i bili smo omiljeni, ja mislim najomiljeniji, do 1998. do pobjede, odnosno trećeg mjesta Vatrenih na Svjetskom prvenstvu. Danas gdje smo, vidite i sami. Jedan veliki dio nas se nalazi u mirovini - kazao je Crnjac.
Zbog toga su generali odlučili da organizuju sopstvenu proslavu desetogodišnjice u Karlovcu, a u okviru nje i naučni skup o Oluji. Ipak, zbog otopljavanja odnosa, karlovačka proslava je odložena za popodne kako bi neki od generala imali priliku da se pojave u Kninu. Najavljeno je i održavanje više lokalnih proslava desetogodišnjice Oluje u raznim mestima Hrvatske.
Pobunjeni generali na čelu s Davorom Domazetom, Markicom Rebićem i Ljubom Ćesićem organiziraju paralelno okupljanje i u Kninu gde će tačno u podne, zastati na minut pod sloganom "Ustani za Hrvatsku 5. kolovoza u 12 sati, odaj počast poginulima i priznanje braniteljima", pozivajući građane da im se pridruže.
- Oni su ti koji su oslobodili Knin, za razliku od organizatora, koji su se u to vrijeme skrivali po svijetu - ustvrdio je Rojs.
Udruženje Viribus unitis će samostalno organizovati proslavu godišnjice Oluje koja će sutra započeti okupljanjem pred Crkvom svetoga Ante u Kninu i misom, a završiti koncertom Tompsona u Čavoglavama. Penzionisani generali i oficiri pozvali su državni vrh da prestane s "licemjernim ponašanjem i izjavama", na temelju kojih srbijanski predsjednik Boris Tadić od međunarodne zajednice zahtijeva izjednačavanje Oluje i pokolja u Srebrenici. Ministra odbrane Berislava Rončevica osudili su za, kako tvrde, sramotno ponašanje jer, "za razliku od svojih prethodnika Joze Radoša i Željke Antunović, nije imao hrabrosti položiti vijence na grob ratnog ministra Gojka Šuška, te generala Janka Bobetka i Zvonimira Červenka".
Paralelno, istog dana Miljenko Crnjac sprema veliku paradu i ulicama Ogulina i Slunja, a gužvu na kninskim ulicama pojačat će i Hrvatsko-američka udruga, koja će u tom gradu, ali i u nekoliko gradova Amerike, Kanade i Australije protestovati otvoreno tražeći slobodu za optuženog generala Gotovinu. Hrvati u dijaspori će deceniju Oluje obeležiti u Sidneju, Melburnu, Torontu, Londonu, Čikagu, Los Anđelesu, Njujorku i Klivlendu kao "mirnu, svečanu proslavu u znak zahvalnosti hrvatskim ratnim herojima, napose generalu Anti Gotovini, za oslobađanje Hrvatske od srpske okupacije i zaustavljanje prijetnje srpskih snaga genocidom nad Bihaćem u Bosni i Hercegovini".
Ni tekstovi koji se ovih dana pojavljuju u svetskim medijima ne idu u prilog hrvatskim vojnicima Domovinskog rata. Tako je povodom desetogodišnjice Oluje kada je hrvatska armija zauzela Krajinu, nedeljnik Ekonomist objavio članak posvećen Srbima iz Hrvatske pod nazivom Olujna sećanja. U njemu između ostalog piše da izbegli Srbi najviše oklevaju da se vrate nazad u Hrvatsku zbog slabe ekonomije i diskriminacije prilikom zapošljavanja i straha od toga da će u Hrvatskoj biti uhapšeni jer su tamo optuženi za ratne zločine.
I Kanadski centar za istraživanje globalizacije objavio je tekst Galia Hasana, univerzitetskog profesora iz Pertha, u kojem autor tvrdi kako su zapadni mediji odigrali značajnu ulogu u skrivanju istine tokom proteklih ratova na Balkanu, te kako je srebrenički masakr poslužio režimu u Hrvatskoj kao povod za sprovođenje etničkog čišćenja Srba i bosanskih muslimana u tzv. Krajini i zapadnoj Bosni.
Stanje u Hrvatskoj ilustruje i podatak iz Izvješća o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz Domovinskog rata da se prošle godine ubilo 12 hrvatskih ratnih vojnih invalida, umrlo ih je 220, njih 15 imalo je manje od 35 godina, 49 su bila u dobi od 34 do 45 godina. Ministarstvo branitelja je prošle godine primilo 40 pretnji samoubistvom koje su, stoji u Izveštaju, uspješno prevenirane. Centri za krizna stanja i psihosocijalnu pomoć odradili su 125.720 intervencija. R. D.