INOGATE (Interstate Oil and Gas Transport) je program osnovan od strane EU sa glavnim ciljem da obezbedi energetsku sigurnost EU promovisanjem integracija regionalnih naftovoda i gasovoda kroz odgovarajuću tehničku i finansijsku pomoć, delujući pri tome kao katalizator u privlačenju privatnih investitora i međunarodnih finansijskih organizacija za finansiranje takvih projekata. Program INOGATE je stavljen u funkciju preko "Inogejt kišobran sporazuma" - (INOGATE Umbrella Agreement (UA)) koji je 22. jula 1999. god. potpisan u Kijevu između EU i zemalja Evrope i Azije, preko kojih prolaze naftovodi i gasovodi iz pravca centralne Azije ka Evropi.11. INOGATE Umbrella Agreement (UA), razvijen kroz institucionalni okvir INOGATE programa, je stupio na snagu februara 2001. god. i predstavlja međudržavni sporazum kojim se racionalizuje i promoviše razvoj međudržavnog sistema transporta nafte i gasa i privlačenje neophodnih investicija.
Upravljanje uvoznom energetskom zavisnošću, predstavlja jedno od glavnih pitanja u vezi obezbeđivanja eksternih izvora snabdevanja energijom EU. Način na koji se vrši transport energije je od fundamentalnog značaja za sigurnost snabdevanja, uzimajući u obzir činjenicu da EU uvozi 50% potrebne energije, sa tendencijom povećanja uvozne zavisnosti na 70% do 2030. godine, ukoliko se ovakav trend nastavi. Rekonstrukcija postojećih, kao i izgradnja novih naftovoda i gasovoda, će omogućiti uvoz nafte i gasa iz Kaspijskog basena i Južnog Mediterana, čime će se u velikoj meri poboljšati energetska struktura uvoza (na pr: gasovod između Grčke i Turske u okviru šireg projekta gasovoda koji povezuje Kaspijski basen sa regionom Mediterana i Evrope).
INOGATE ima za cilj da nastavi sa pružanjem pomoći u privlačenju investicija i finansijskih sredstava, iz privatnih i javnih izvora, za stvaranje mreže međunarodnih naftovoda od Istoka do Zapada, u okviru odgovarajućih institucionalnih okvira. Program je u skladu sa politikom EU o bezbednosti isporuka i usaglašen je sa različitim regionalnim programima i projektima na prostoru Evrope, Centralne Azije i Mediterana, a na osnovu odluke Saveta EU od 27. aprila 1998. god. i zajedničkog stava EU/SAD o pitanjima Kaspijske energije od 18. maja 1998. godine.
Osnovni ciljevi u pristupanju Sporazumu UA su:
Ovako postavljeni ciljevi se realizuju kroz:
Zemljama članicama se pruža mogućnost tehničke pomoći u realizaciji projekata iz programa INOGATE preko programa CARDS, na bazi promovisanja INOGATE ciljeva.
2. Jedan od najznačajnijih projekata u okviru programa INOGATE je projekat naftovoda Konstanca - Pančevo - Omišalj za snabdevanje kaspijskom naftom odnosnih zemalja i odgovarajućih zemalja Centralne i Južne Evrope sa osloncem na postojeću infrastrukturu u Rumuniji, SR Jugoslaviji i Hrvatskoj. Diversifikacija snabdevanja naftom SRJ, strategija i prioriteti SRJ za pristupanje evroatlanskim integracijama i ekonomski i infrastrukturni faktori, bili su odlučujući za pristupanje SRJ programu i sporazumu. Odmah po pristupanju sporazumu SRJ je pristupila pregovorima sa Rumunijom i Hrvatskom, koji su rezultirali parafiranjem Protokola o uspostavljanju međudržavnog sistema za transport nafte Konstanca - Pančevo -Omišalj, u Beogradu 29. juna 2001. godine. Tom prilikom je uspostavljen i mehanizam međusobne saradnje tri zemlje preko stručnih i tehničkih institucija za dalji rad na realizacij projekta naftovoda kroz tri zemlje.
Protokol uz Okvirni sporazum INOGATE za uspostavljanje međudržavnog sistema za transport nafte od Konstance (Rumunija) do Omišlja (Hrvatska) sa Aneksom 1 za rešavanje sporova, potpisan je 10. septembra 2002. godine u Bukureštu od strane resornih ministara tri zemlje. Ovaj Protokol predstavlja Aneks uz Okvirni sporazum INOGATE o uspostavljanju međudržavnog sistema za transport nafte i gasa, koji je potpisan u Kijevu 22. jula 1999. godine. Potpisivanjem Protokola stekli su se međunarodnopravni uslovi za neposrednu realizaciju projekta naftovoda Konstanca - Pančevo - Omišalj.
U međuvremenu, pre potpisivanja protokola, uspostavljena je saradnja i sa SAD koje su odlučile da preko svoje Agencije za trgovinu i razvoj finansiraju studiju izvodljivosti za naftovod, u vrednosti od 300.000 $. U vezi sa ovim je potpisan i sporazum između SAD i Hrvatske, uz prisustvo predstavnika Rumunije i SRJ. U toku je operacionalizacija ovog sporazuma preko specijalizovane američke kompanije za ovu vrstu poslova "Parson`s" iz Teksasa (SAD).
3. Projekat naftovoda Konstanca - Omišalj pruža značajne prednosti, kako zemljama kroz koje prolazi (Rumunija, Jugoslavija, Hrvatska), tako i širem regionu. Izbegava se transport sirove nafte preko Bosfora (korišćenje prednosti luke Konstanca), naftovod prolazi kroz politički stabilne zemlje i obezbeđuje alternativnu isporuku nafte rafinerijama u Istočnoj Evropi (do sada se snabdevali isključivo od Rusije), kao i vitalnu infrastrukturnu vezu sa zapadnoevropskim energetskim koridorom u okviru programa INOGATE.
Ovaj naftovod je u potpunosti kompatibilan sa evropskim interesima, jer će povezivati izvore nafte u Aziji sa naftvodom Panalpina (Trst), Centralnom i Zapadnom Evropom. Od velikog značaja za sam projekat je i činjenica da od ukupne dužine naftovoda - 1200km, 800km već postoji, što je dodatni argument za privlačenje finansijera i strateških investitora (Ševron, Ekson, Lukoil, Eni, Total, Elf, itd.).
4. Realizacija projekta naftovoda Konstanca - Pančevo - Omišalj će biti od posebnog značaja za razvoj i stabilnost regiona, kao i za bezbednost isporuka nafte iz Kaspijskog regiona do Evrope, uključujući pre svega zemlje kroz koje prolazi.
Potpisivanjem Protokola uz Okvirni sporazum između Rumunije, SR Jugoslavije i Hrvatske, uključenjem SAD u projekat i nastavkom angažovanja EU, uspostavlja se novi prostor za saradnju između zemalja regiona i za dinamiziranje procesa evroatlanskih integracija, jer realizacijom projekata prostor u kome se on nalazi prestaje da bude zona rizika, već zona stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. Za SR Jugoslaviju realizacija ovog projekta ima strateški značaj i u direktnoj je funkciji njenih strateških političkih i ekonomskih interesa.