Saopštenje ministra Selakovića

29. jun 2021.
Potpuno je neumesno i besramno to što poslanica Evropskog parlamenta Viola fon Kramon propoveda multietničko društvo na Kosovu i Metohiji kao počasni gost arhitekata albanske supremacije u našoj južnoj pokrajini.

Fon Kramon je, na ciničan način, preko slučaja jedine srpske povratnice u Đakovici Dragice Gašić, koja je u proteklih mesec dana gotovo svakodnevno na meti napada i pretnji smrću, prešla izbegavši da osudi one koji ugrožavaju bezbednost ove hrabre Srpkinje.

Ne može se situacija na Kosovu i Metohiji unaprediti opštim porukama u stilu „želim mir u svetu“, jer reč je o teritoriji na kojoj se gotovo svakodnevno događaju etnički motivisani napadi na srpsko i drugo nealbansko stanovništvo i objekte Srpske pravoslavne crkve.

Činjenica da je od početka ove godine na Kosovu i Metohiji zabeleženo blizu 70 incidenata protiv Srba i 15 napada na objekte Srpske pravoslavne crkve svedoči o narastajućoj orgiji albanskog šovinizma na terenu, koju gospođa Fon Kramon odbija da vidi i prizna.

Podsećam evropsku poslanicu da su svi gradovi na Kosovu i Metohiji, osim urbanih sredina na severu pokrajine, gotovo potpuno etnički očišćeni od Srba i da je egzodus našeg naroda sa vekovnih ognjišta na Kosmetu jedan od najvećih zločina koji je Evropa videla posle Drugog svetskog rata  

U Prištini je 1981. godine živelo 50.269 Srba, 2011. ih je bilo 430. U Uroševcu je 1981. godine živelo 18.285 Srba, 2011. ih je ostalo 32. Broj Srba u Gnjilanu se u istom periodu sveo sa 19.212 na 332, u Peći sa 17.791 na 332, u Kosovskoj Kamenici sa 14.813 na 1.554, u Prizrenu sa 11.651 na 237, u Lipljanu sa 10.259 na 513, u Istoku sa 9.592 na 194, u Klini sa 7.802 na 98, u Vitini sa 8.369 na 113, u Vučitrnu sa 6.091 na 384, u Podujevu sa 2.242 na 12, u Đakovici sa 1.898 na 17.

Od 437 mesta na Kosovu i Metohiji u kojima su živeli Srbi do 1999. godine, etnički je potpuno očišćeno 312 naselja. Reč je, dakle, o više od 200.000 srpskih prognanika, kojima nikada nije bila pružena prilika da uživaju u „čarima multietničkog društva“ na samoproglašenom Kosovu. 

Viola fon Kramon je sistematskim radom na relativizovanju strahota kojima su Srbi bili a i danas jesu izloženi na Kosovu i Metohiji prevršila svaku meru političke i ljudske pristojnosti.