Starović na Bledu o prioritetima spoljne politike Srbije

30. avg 2022.
Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemanja Starović govorio je danas na Bledskom strateškom forumu o spoljnopolitičkim prioritetima Srbije, pre svega u kontekstu evrointegracija, ali i o odnosu Srbije prema ratu u Ukrajini.

Starović, koji je na Bledskom strateškom forumu učestvovao na panelu ''EU proširenje na Zapadni Balkan - Stari osećaj novog početka'', u razgovoru za Tanjug kaže da je učešće na Bledskom strateškom forumu bila dobra prilika da se iznesu spoljnopolitički prioriteti Srbije, pre svega u kontekstu evropskih integracija koje, prema njegovoj oceni, jesu bile možda i noseća tema ovogodišnjeg foruma.

''Bilo je dosta reči o Srbiji u prethodna dva dana i konačno smo na samom zatvarnju foruma mi dobili priliku da prezentujemo osnovne smernice naše spoljne politike. Govorio sam o tome da je punopravno članstvo u EU strateško opredeljenje Srbije u dugom kontinuitetu, da smo mi država koja se nalazi u naprednoj fazi pristupnih procesa, država koja je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja i da smo prva država koja je u potpunosti prihvatila novu metodologiju pristupnog procesa“, naveo je državni sekretar.

Ipak, kako dodaje, ukazao je i na to da je, kako se često kaže, „za tango potrebno dvoje“ i da nije dovoljna samo posvećenost Srbije reformama koje su pred njom i u kojima je napravila krupne korake unapred, pre svega sa amendiranjem Ustava početkom godine kako bi obezbedila viši nivo nezavisnosti pravosuđa.

Ono što je potrebno, dodaje Starović, je i da se u samom Briselu, među članicama EU, prevaziđe ono što se često naziva zamorom od proširenja kako bi taj proces konačno došao u svoju završnicu.

''Jedna strana te priče o zamoru od proširenja jeste i zamor od pristupanja među građanima, kako Srbije, tako i svih država zapadnog Balkana, i veoma je korisno da budemo iskreni, da priznamo koji su to izazovi pred nama kako bismo mogli zajednički da potražimo rešenja za njih“, naglašava.

Kada je reč o evrointegracijama Srbije, na forumu se dosta govorilo o tome da je neophodna normalizacija odnosa Beograda i Prištine, a Starović kaže da je najbitnije od svega da je Srbija posvećena pregovaračkom procesu koji se vodi uz medijaciju EU, a po mandatu dobijenom u Generalnoj skupštini UN.

''Mi smo svesni da ne postoji zapravo nikakva alternativa pregovaračkom procesu i nismo ona strana koja poteže jednostranim merama, posebno jednostranim merama koje vode ka destabilizaciji na terenu i koja podrazumevaju njihovo nasilno sprovođenje. Mislim da su manje više svi u EU svesni toga, bez obzira da li su spremni da to na taj način kažu i formulišu kao što mi činimo“, primećuje Starović.

U svakom slučaju, ističe, vreme pred nama će biti bremenito izazovima kada je reč o stanju na Kosovu i Metohiji, jer ''druga strana za pregovaračkim stolom'' vrlo često pribegava jednostranim merama, i to je nešto što se može posmatrati i kao obrazac ponašanja Prištine u poslednjih godinu i po dana.

Starović ukazuje i da je najveći izazov pred Srbijom to da sačuva mir i stabilnost u regionu, a da u isto vreme zaštiti i prava i interese srpske populacije koja živi na KiM, a da istovremeno ni na kakav način ne naruši vitalne interese Srbije.

Kada je reč o tome što se o Srbiji na Bledskom strateškom forumu govorilo u kontekstu rata u Ukrajini, Starović izražava zadovoljstvo što je na završnom panelu imao priliku da iznese šta su osnovne smernice Beograda kada se govori o tom sukobu.

''Iskoristio sam priliku da ponovim to da je Srbija praktično od prvog dana kada je rat počeo zauzela čvrstu i principijelnu poziciju koja je zasnovana na zajedničkim univerzalnim vrednostima - očuvanje teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država, da smo u tom smislu i osudili rusku invaziju na Ukrajinu u mnogim međunarodnim forumima, ali da isto tako mi nismo spremni da se pridružimo sankcijama protiv Ruske Federacije iz više razloga“, naveo je Starović.

Kako kaže, neki od razloga zbog čega Srbija ne uvodi sankcije Rusiji su njeno principijelno protivljenje korišćenju ekonomskih sankcija kao alata u sprovođenju spoljne politike, ali i to što kao država koja još nije članica EU, ne raspolaže tom vrstom političke i ekonomske stabilnosti koja proizilazi iz članstva u EU.

''Posledice uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji bi bile katastrofalne za našu ekonomiju, a kako smo videli tokom kovid krize, bili bismo prepušteni sami sebi'', zaključio je Starović.

Izvor/Foto: Tanjug