Starović: Snažne veze Srbije sa državama afričkog kontineta

16. sep 2022.
Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemanja Starović izjavio je da je prisustvo šefa srpske diplomatije Nikole Selakovića inauguraciji predsednika Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lourensa još jedna potvrda kostantnog političkog prisustva Srbije na afričkom kontinentu.

Starović je, gostujući na Televiziji „Hepi“, rekao da je ministar Selaković juče u svojstvu specijalnog izaslanika predsednika Srbije, prisustvovao inauguraciji predsednika Angole, značajnoj manifestaciji koja je okupila veliki broj državnika pre svega sa afričkog kontinenta.

Osim prisustva na inauguracije, Starović je naveo da je to bila prilika da se ministar Selaković sastane i sa predsednicima Namibije, Zimbabvea i Gvineje Bisao, kao i sa brojnim predsednicima i potpredsednicima vlada i ministrima inostranih poslova.

„Mnogi govore da je Afrika kontinent budućnosti kada se pogledaju stope rasta. Verujemo da Afrika nije samo kontinent budućnosti već i kontinent sadašnjosti“, rekao je Starović i podsetio na dve velike afričke turneje ministra Selakovića u poslednjih godinu dana.

Prema njegovim rečima, Srbija u diplomatskoj mreži ima čak 14 ambasada na afričkom kontinentu i tu mrežu će širiti, dok sve ostale države pristekle iz biše SFRJ u zbiru imaju četiri ambasade.

Starović je naglasio da postoje snažne veze Srbije sa državama afričkog kontineta i da su to zemlje koje u značajnoj većini nisu narušile teritorijalni integritet Srbije i ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost "Kosova".

„To je nešto što ne možemo uzeti zdravo za gotovo, prijateljstva se moraju negovati, moraju da se razmenjuju posete i kao nadogradnja svega dolazi ekonomska saradnja koja se povećava iz godine u godinu“, rekao je Starović.

Državni sekretar u MSP je naveo da se konstantno radi na kampanji otpriznavanja koja je otpočeta krajem 2017. godine, kada je Surinam odlučio da povuče ranije donetu odluku o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti KiM.

„Nakon Surinama, u naredne manje od tri godine imali smo ukupno 18 država koje su povukle priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti KiM, zaključno sa početkom septembra 2020. godine, kada je snagu stupio tzv. moratorijum u skladu sa Vašingtonskim sporazumom, gde smo se mi obavezali da ćemo privremeno suspendovani tu kampanju, a prištinska administracija da će obustaviti svoju kampanju za prijem u različite međunarodne organizacije. Moratorijum je istekao, bili smo voljni da se produži, u Prištini dobre volje za tako nešto nije bilo“, rekao je Starović.

Kako je naveo, ovog proleća su se privremene prištinske institucije odlučile da definitivno prekrše moratorijum podnošenjem zahteva za članstvo u Savetu Evrope i od tog momenta moratorijum više nije na snazi.

„Nastavljamo kampanju za otpriznavanje i u ovom kratkom roku, za svega nekoliko meseci, pored tih 18 prethodnih otpriznanja, uspeli smo da ishodujemo još sedam novih“, rekao je Starović.

Kako je naglasio, više od 100 država od ukupno 193 države članice UN u potpunosti poštuju teritorijalni integritet Srbije, a manje od 90 država je priznalo jednostano proglašenu nezavisnost "Kosova".

Starović je rekao da moramo mnogo da radimo da učvrstimo pozicije pet država članica EU koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost "Kosova".
Prema njegovim rečima, i u Prištini su svesni da ne mogu da steknu punopravno članstvo u UN i zato njihov fokus predstavlja želja za članstvo u NATO i EU.

„Dokle imamo ovih pet država EU, od koje su četiri članice NATO, koje ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost KiM, njima taj cilj svakako izmiče“, kazao je Starović.